Top 5 zanimljivosti u gradu i okolici:
Prošeći Rijekom
Riječki Korzo je žila kucavica grada Rijeke, mjesto susreta, druženja uz kavu, shoppinga... Korzo je glavna gradska šetnica koju Riječani posebno vole, a tu se nalazi jedan od simbola grada - gradski toranj s urom, koji je nekada imao funkciju kule na ulazu u grad.
Prošeći trgovima i uskim uličicama Starog grada, koji otkriva povijesne slojeve gradske jezgre, njegovu srednjevjekovnu arhitekturu i antičke temelje. Doživi Rijeku i s morske strane, s Molo longa - šetnice duž lukobrana s fantastičnim pogledom na našu najveću luku i dojmljive vizure grada.
Uspni se povijesnim trsatskim stubama, odmori se u nekom od riječkih parkova. Centar grada i najvažnije atrakcije mogu se obići i pješice, a u slučaju da se umorite, tu su bicikli i romobili za najam, kao i uvijek dostupni taxi i uber prijevoz.
Upoznaj riječku kulturu i znamenitosti
Trsatska gradina jedna je od najstarijih fortifikacija u kojoj su sačuvana obilježja ranosrednjovjekovne gradnje. Danas ovaj kaštel nudi brojne sadržaje – koncerte, predstave, izložbe i razne druge manifestacije. Gradina je vidikovac s prekrasnim pogledom na Rijeku i Kvarnerski zaljev, mjesto za savršen "selfie"!
Svetište Gospe Trsatske, jedno od najstarijih u Hrvatskoj, katedrala Sv. Vida i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije s Kosim tornjem najvažniji su sakralni objekti u Rijeci, koje svakako vrijedi posjetiti.
Ruševine rimske Tarsatike temelj su širenja grada, a do njih odnosno do foruma antičkog Tarsatičkog principija dolazi se s Koblerovog trga, prolaskom ispod Rimskog luka.
Rijeka je grad brojnih muzeja. Inspiriraj se i nauči nešto novo na zabavan način u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, Muzeju grada Rijeke, Prirodoslovnom muzeju i Peek&Poke muzeju računala.
Isprobaj lokalnu gastronomiju
Istraživanje lokalnih mirisa i okusa najbolje je započeti na gradskoj tržnici. Šarenilo sezonskog voća i povrća kao i raznolika ponuda ribarnice sigurno će te potaknuti na posjet nekom od brojnih restorana i konoba. Oni kriju prava čudesa lokalne gastro scene - mediteranske i kontinentalne kuhinje. Ribe i plodovi mora, mesna jela i tjestenine, spravljeni na tradicionalan način ili u modernoj interpretaciji - u Rijeci će biti zadovoljan i najzahtjevniji gost. Kušanje domaće hrane izvrsno će upotpuniti iskustvo boravka u Rijeci.
Sudjeluj u manifestacijama
Ako posjetiš Rijeku u "5. godišnje doba", odnosno u doba održavanja Riječkog karnevala doživjet ćeš najmasovniju i mnogima najdražu riječku manifestaciju. Međunarodna karnevalska povorka smotra je tradicijskih i urbanih karnevalskih grupa, koje na živopisan način komentiraju aktualna društvena događanja.
U vrijeme adventa centar grada pretvori se u zimsku bajku. Korzo, gradski trgovi i Trsatska gradina obasjani su tisućama lampica a adventske kućice s raznolikom ponudom jela i pića okupljaju brojne Riječane i njihove goste.
Istraži okolicu Rijeke
Rijeka i njena okolica iznenađuju svojom prirodnom, povijesnom i kulturnom raznolikošću.
Prošeći starom damom Opatijom i njenom rivijerom, šarmantnim Kastvom i Crikvenicom. Istraži plaže i gradiće otoka Krka i uživaj u zadivljujućim prirodnim ljepotama Gorskog kotara.
Nadohvat ruke i uvijek odlična ideja za jednodnevni izlet su i prekrasna Istra, te nacionalni parkovi Brijuni, Risnjak, Plitvička jezera i Sjeverni Velebit.
Featured
Upoznaj povijest Rijeke
Današnja Rijeka kao grad nastala je 1948. godine. Najveći dio povijesti bila su to dva naselja: Sveti Vid na Rijeci na zapadnoj obali Rječine i Trsat (kasnije i Sušak) na istočnoj. Rimski autor Plinije Stariji (23-79 n.e.) u svom djelu „Prirodopis“ spomenuo je utvrđeno predrimsko gradinsko naselje, Tarsatiku, današnji Trsat. Doseljavanjem Hrvata (između sedmog i devetog stoljeća) čitav prostor današnje Rijeke dolazi pod vlast hrvatskih kneževa. Trsat su, čini se, spalili Franci Karla Velikog 799. i tada je, vjerojatno, nastalo novo, utvrđeno naselje na obali koje će se u 13. stoljeću nazvati Sankt Veith am Pflaum, odnosno Sveti Vid na Rijeci ili, skraćeno, Rijeka. U 11. stoljeću Europu je zahvatio sukob između pape Grgura VII. i njemačkog cara Henrika IV. Hrvatski kralj Zvonimir podržavao je papu, pa je carev vitez Vencelin, 1079. napao Hrvatsku, osvojio velik dio Kvarnerskog zaljeva i granicu Svetog Rimskog (njemačkog) Carstva pomaknuo sve do desne obale Rječine. To je bila granica sve do kraja Drugog svjetskog rata. Mirovnom konferencijom u Parizu 1947. godine Rijeka je ušla u sastav novostvorene Hrvatske u okviru Jugoslavije, a 1948. spojili su se Rijeka, Trsat i Sušak u grad Rijeku kakav znamo i danas.
Kada je točno prvi puta spomenuto ime Rijeke nije sasvim jasno. Navodi se kako je prvi spomen zapravo iz 1260. kada je Bela IV. moćnom rodu Frankapana potvrdio darovnicu zemlje do rijeke i mjesta znanog kao Rika, no taj je dokument falsifikat. Zato se 1281. u Veneciji spominje šteta koja je jednom mletačkom trgovcu nanesena u blizini Rijeke (Flumen). U 15. stoljeću imamo dokument u kojemu se spominje izvjesni Juraj Rečanin iz Rijeke (Geogrius Rezanin de Recha). Austrijski izvori od 15. stoljeća navode ime St. Veit am Pflaum, odnosno Sveti Vid na Rijeci, a prvi službeni statut iz 1530. nosi naslov Statutum terrae Fluminis sancti Viti, odnosno Rijeke Svetog Vida. Dok je službeni naziv, prema zapisima na kartama i u dokumentima od 15. do 19. stoljeća, bio Sankt Veit am Flaum u svojim brojnim inačicama, običan narod je, prema riječima kranjskog povjesničara i prirodoslovca Johanna Weikharda von Valvasora, govorio „Fiume ili Reka“.
Povijest Rijeke skoro je 500 godina vezana uz obitelj Habsburg, slavnu austrijsku vladajuću dinastiju. Fridrik III. Habsburški, austrijski vojvoda i svetorimski (njemački) car, naslijedio je 1465. Rijeku s Kastvom i Veprincem od prijašnjeg vlasnika Wolfganga Walseea. Rijeka postaje važna luka za Habsburšku monarhiju, ali dolazi i pod udare Mlečana i Osmanlija, pa joj car Maksimilijan 1515. dodjeljuje naslov „najvjerniji grad“, a njegov unuk Ferdinand potvrđuje prvi pisani statut 1535. Ferdinand je 1527. postao i hrvatskim i ugarskim kraljem pa se i zaleđe Rijeke našlo se pod vlašću istog gospodara. Grad je u 16. stoljeću bio važno trgovačko središte, ali je, zbog mletačkih blokada i osmanske opasnosti, u 17. stoljeću oslabio. Kako bi popravio situaciju car Karlo VI. proglasio je Rijeku (i Trst) slobodnim lukama 1719., pa Rijeka ponovno trgovinski jača, a osnivaju se i brojne obrtničke radionice, manufakture. Uspon je nastavljen i za Marije Terezije koja je provodila merkantilističku politiku od čega je Rijeka profitirala kao važno trgovačko središte. Carica je Rijeku posebnim dekretom 1776. pripojila Kraljevini Hrvatskoj, a zatim je izdvojila 1779. kao posebno tijelo (corpus separatum) pridruženo ugarskoj kruni kao važna luka. Čitavo devetnaesto stoljeće bilo je obilježeno napetostima između pristaša hrvatske, mađarske i talijanske frakcije unutar Rijeke, no i snažnim gospodarskim rastom. Rijeka je prije Prvog svjetskog rata bila osma luka po prometu u Europi, s najvećom rafinerijom na kontinentu. Razdoblje Habsburgovaca u Rijeci završilo je 1918. s raspadom Monarhije, a Rijeka je postala predmetom spora između Kraljevine Italije i novoosnovane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Croatian 
English